Uz financijsku potporu Grada Zagreba upravo je provedeno Online istraživanje o razini financijske pismenosti mladih s područja Grada Zagreba. Činjenica je da mnogi mladi dođu i ostanu u Zagrebu te da on postaje središte njihova osobna i profesionalna razvoja te je upravo zato važno pratiti ima li Zagreb mogućnosti koje druge sredine nemaju, a koje utječu na transfer znanja kao ključ novih spoznaja.
Ustanovili smo kako je sa svrhom praćenja poboljšanja u znanjima o financijskoj pismenosti, potrebno raditi i kontinuirana istraživanja. Na projektu „FIN Edu”, kojeg provodi Centar za razvoj mladih u partnerstvu s Institutom za stručno usavršavanje mladih, a uz financijsku potporu Grada Zagreba upravo je provedeno Online istraživanje o razini financijske pismenosti mladih s područja Grada Zagreba. Činjenica je da mnogi mladi dođu i ostanu u Zagrebu te da on postaje središte njihova osobna i profesionalna razvoja te je upravo zato važno pratiti ima li Zagreb mogućnosti koje druge sredine nemaju, a koje utječu na transfer znanja kao ključ novih spoznaja.
Na anketni upitnik svoje odgovore ponudilo je 65 ispitanika, a od toga 42 osobe bile su ženskog te 14 osoba muškog spola.
Iako je u Hrvatskoj još uvijek općepriznato da su muškarci nositelji osobnih i obiteljskih financija, ova anketa provedena među mladima pokazala je da su osobe ženskog spola u Gradu Zagrebu ipak zainteresiranije za teme financijske pismenosti.
Ispitanici su bili dobi od 18 do 30 godina, a najviše ih je bilo u dobi od 20 godina (njih 14), zatim 19 te 22 godine. Od toga ih većina, čak njih 33 u Zagrebu živi više od 5 godina. Njih dvadeset na području Grada Zagreba živi najviše 3 godine, dok s druge strane njih samo troje na ovim prostorima živi od 3-5 godina.
S obzirom na to da je najveći broj ispitanika tu više od 5 godina, možemo reći da podaci anketnog upitnika daju dobar uvid u znanje o financijskoj pismenosti mladih u Gradu Zagrebu.
Ispitanici u trenutku davanja odgovora imaju mahom višu ili srednju stručnu spremu, a izjašnjavaju se i kao još uvijek aktualni studenti. Njih 19 je na drugoj godini fakulteta, a najviše odgovora prikupili smo od studenata s Fakulteta hrvatskih studija. Riječ je o fakultetu koji u svojem kurikulumu studente ne uči temama o financijske pismenosti te je taj odaziv dobar za promatranje toga koliko su studenti sami angažirani po pitanju svladavanja tema povezanih s financijama.
Od broja ispitanika njih 55 je čulo za financijsku pismenost, a samo 2 osobe nisu upoznate s tim pojmom.
Iako se to može učiniti kao dobra ulazna misao, njih više od pola, odnosno 53,6 posto, svoju financijsku pismenost ocjenjuje s ocjenom 3. Njih 14 kaže da o ovoj temi zna za ocjenu 2, a tri ispitanika su svoje znanje ocijenili ocjenom 1. S druge strane, 7 ispitanika svoja znanja ocjenjuje s ocjenom 4, a njih dvoje bi si dali ocjenu 5.
O financijskim pojmovima se dominantno informiraju preko interneta (36 ispitanih) ili preko pouzdanih osoba (14 ispitanih). Samo 1 ispitanik se informira u vlastitoj banci, a njih 5 ne pokazuje nikakvu motivaciju za informiranjem o ovoj temi.
Internet je, može se zaključiti, dobro mjesto za informiranje, a to pokazuju i nalazi gdje 47 ispitanika zna da je debitna kartica vezana uz tekući račun, a samo njih 9 kaže da je riječ o kartici za čije se korištenje naplaćuje kamata, što naravno nije slučaj. Njih 47 zna i da će kreditnom karticom moći obaviti obročno plaćanje.
Osim toga, pitali smo ih i znaju li pojmove kao što je Bruto 2 iznos plaće. Po definiciji riječ je o ukupnom trošku kojeg poslodavac ima za svog zaposlenika, a da je to tako znalo je 73,2 posto ispitanika, odnosno 41 osoba koja je sudjelovala u anketi. Njih 12 je reklo da je riječ o iznosu kojeg zaposlenik dobije ako redovito plaća porez, a njih troje reklo da je riječ o iznosu kojeg zaposlenik dobije ako radi pola radnog vremena.
Iako je pitanje Bruto plaće 2 već pokazalo dobar odraz znanja, na pitanju o tome što je kamata mladi su pokazali posebno zapaženo znanje. Njih 91,1 posto je reklo da je riječ o cijeni koja se plaća onome od koga se novac pozajmljuje.
Malo lošiji postotak znanja pokazali su na pitanju o zateznoj kamati, a da je riječ o kamati koju dužnik mora platiti u slučaju neispunjena plaćanja obveza na vrijeme točno je odgovorilo 78,6 posto ispitanika, odnosno 44 osobe.
Pozitivan trend, kada je riječ od davanju točnih odgovora na pitanja povezana s financijskim znanjima nastavio se i prilikom definiranja pojmova kao što su deviza, tečaj i bitcoin. Da je deviza novac u stranoj valuti na bankovnom računu točno je odgovorilo 98,2 posto, odnosno 55 ispitanika. U istom postotku točan odgovor su ponudili i kod povezivanja toga da je tečaj odnos vrijednosti dvaju valuta, a definiciju bitcoina prepoznalo je 100 posto ispitanih.
Također, poznaju i pojmove kao što su suficit, deficit i inflacija, gdje je točan odgovor uvijek davalo više od 90 posto ispitanih.
Više od 90 posto ispitanika zna i da je neto iznos plaće manji od bruto iznosa te da je to na koncu iznos koji im sjeda na račun. To uvjetno rečeno može biti i posljedica sve veće uključenosti mladih u studentske poslove, gdje zapravo imaju priliku naučiti razlikovati ova dva iznosa. Tako su naučili razlikovati i žiro i tekući račun pa znaju i da njihova plaćana nakon odrađenog studentskog posla sjeda na žiro račun i da im je upravo on potreban ako se žele učlaniti u Student servis.
Mladi su pokazali i dobro snalaženje u konkretnim situacijama, a jedno od njih je glasila ovako:
Na štednom računu imaš 3000 kuna. Kamatna stopa iznosi 3% godišnje. Koliko ćeš imati novaca na štednom računu za 6 godina?
Njih 80,4 posto, odnosno 45 ispitanika odgovorilo je da će s tom kamatnom stopom u tom vremenskom intervalu imati više od 3003 kune. Međutim, bilo je i onih koji su rekli da će taj iznos biti manji (njih 11).
Nadalje, njih 91,1 posto zna i da ako je stopa inflacije 3 posto godišnje, 300 kuna će nakon godine dana realno vrijediti 3 posto manje.
Znaju i da kamate na jednogodišnje oročenje 1000 kn uz godišnju kamatnu stopu od 5 posto iznose 50 kn. Taj odgovor je ponudilo 91,1 posto ispitanih (51 osoba).
Ovo su elementarna znanja koja se trebaju usvojiti planira li se ulazak u poduzetništvo. Bez financijske pismenosti se, slažu se mnogi, u svijetu poduzetništva ne može daleko dogurati.
Zato smo pitali mlade i jesu li ikada razmišljati o tome. Više od pola, odnosno 32 ispitanih odgovorilo je potvrdno. Prilikom ulaska u poduzetništvo, moguće se odlučiti za nekoliko pravnih oblika tvrtke, a to su d.o.o., j.d.o.o. ili obrt. Da za obrt nije potreban početni kapital zna 41 osoba iz naše ankete, no kada je riječ o početnom kapitalu za d.o.o., tu su se već lomila koplja. Za društvo s ograničenom odgovornošću potrebno je 20 tisuća kuna temeljnog kapitala, a da je to tako znalo je 42,9 posto ispitanih. Međutim, za iznos od 10 tisuća odlučilo se njih 41,1 posto. Možemo reći da su oko toga bili neodlučni, a nisu baš posve sigurni ni oko toga jesu li prilika za pokretanje vlastita poslovanja u Hrvatskoj dobre.
Na ljestvici od 1 do 5, njih 24 je reklo da su uvjeti u Hrvatskoj za nekakvu trojku, a ocjenama 4 ili 5 prilike je ocijenilo tek 9 ljudi.
Shodno tome ne čudi što 36 ispitanika smatra da je bolje raditi za nekog drugog, međutim njih 20 želi uzeti stvari u svoje ruke.
Projektom FIN Edu CERM će u partnerstvu s ISUM-om osnažiti mlade s područja Grada Zagreba za poduzetništvo, i to tako što će povećati njihovu financijsku pismenost na inovativne, zanimljive i njihovoj dobi prilagođene edukativne aktivnosti. Nakon online istraživanja o razini financijske pismenosti mladih s područja Grada Zagreba, u studenom će se za mlade održati i Online predavanje na temu „Kako realizirati poslovnu ideju” te Online radionica pisanja poslovnog plana. Krajem godina na repertoaru je i izrada financijskog priručnika koji će pomoći svima u snalaženju s financijskim pojmovima.
Projekt „FIN Edu” provodi Centar za razvoj mladih u partnerstvu s Institutom za stručno usavršavanje mladih, uz financijsku potporu Grada Zagreba.
0 Komentari
Ostavite komentar